Savjeti u području intelektualnog vlasništva

ZNAČAJ INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA PODUZETNIKE

Zaštita intelektualnog vlasništva je sve češći pojam u našem svakodnevnom okruženju i poslovanju. Ono znači zaštitu materijalnih i nematerijalnih prava propisanih zakonskim aktima. Poduzetnicima su interesantni jer nositelji intelektualnog vlasništva imaju pravo na vremenski ograničen monopol na gospodarsko iskorištavanje svog djela što znači da u određenom vremenskom razdoblju nitko ne može na tržištu koristiti neko od zaštićenih djela bez dozvole autora ili nositelja. Poslove iz područja zaštite prava intelektualnog vlasništva obavlja tijelo državne uprave odnosno Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Intelektualno vlasništvo  obuhvaća autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasništva.

Autorsko pravo je isključivo pravo autora na raspolaganje njihovim književnim, znanstvenim ili umjetničkim djelima, te djelima iz drugih područja stvaralaštva; srodna prava na sličan način odnose se na prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i emitiranja radija i televizije;Industrijsko vlasništvoobuhvaća prava kojima proizvođači štite od konkurenata svoje poslovne interese, položaj na tržištu i sredstva uložena u istraživanje, razvoj i promociju.

Pojedine aspekte ili svojstva nekog proizvoda moguće je zaštititi kroz jedan ili više raznih oblika intelektualnog vlasništva, koji se međusobno nadopunjuju. Patentom se štiti novo rješenje nekog tehničkog problema, industrijskim dizajnom štiti se novi vanjski oblik ili izgled proizvoda, a žigom (“registered trade mark”) se štiti neki znak koji služi za razlikovanje od sličnih proizvoda i/ili usluga na tržištu.

Još je moguće štiti oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti (npr. paška čipka), te topografije poluvodičkih proizvoda.

Sve informacije o postupku zaštite intelektualnog vlasništva, pravnu regulative i potrebnu dokumentaciju možete pronaći na www.dziv.hr, a osnovna pojašnjenja u nastavku ovog teksta.


Autorsko pravo i srodna prava

„Mašta je važnija od znanja“
Albert Einstein

 Autorsko pravo je pravo autora na njegovo autorsko djelo u području književnosti, znanosti i umjetnosti. Autori nose isključivo pravo korištenja svog djela, a drugima mogu odobriti ili zabraniti korištenje djela. Autor djela nosi i moralno pravo koje nije prenosivo osim u slučaju smrti autora. Autorsko pravo traje tijekom života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti.

Autor temeljem autorskog prava nosi pravo ugovaranja uvjeta pod kojima odobrava umnožavanje, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela uz imovinsko-ekonomsku naknadu ovisno o korištenju djela. Autorsko pravo po svojoj osnovi ne štiti ideju nego autorsko djelo koje je izražaj ideje, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražavanja. Ono nastaje samim ostvarenjem djela i za razliku od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne zahtijeva postupak registracije. Autor djela je fizička osoba koja je djelo stvorila, odnosno osoba čije je ime, pseudonim ili znak na uobičajen način označen na primjercima djela dok se ne dokaže suprotno.

Srodna prava su prava bliska (susjedna) autorskom pravu, pretpostavljaju već postojanje autorskog djela i obuhvaćaju sljedeće predmete zaštite: Umjetnicima izvođačima na njihovim izvedbama, Proizvođačima fonograma na njihovim fonogramima, Filmskim producentima (proizvođačima videograma) na njihovim videogramima, Organizacijama za radiodifuziju na njihovim emitiranjima, Nakladnicima na njihovim izdanjima, Proizvođačima baza podataka na njihovim bazama.

http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/autorsko-pravo/


Patent

Tretirajte svoje „stare“ brandove kao da su novi – s puno ljubavi, pažnje i financijske podrške – jer svaki brand ima svoju jedinstvenu vrijednost koju ne smijete žrtvovati kad „modernizirate“ proizvode.
Alan Hassenfeld, Hasbro

Ukoliko želite zaštiti izum koji nudi novo rješenje tehničkog problema, a odnosi se na proizvod postupak ili primjenu, odgovarajući oblik zaštite intelektualnog vlasništva je patent. Kod postupka zaštite patentnom, izumitelj može biti isključivo fizička osoba, a nositelj patenta fizička ili pravna osoba.

Stjecanjem patenta, njegovi nositelji odnosno vlasnici  stječu pravo monopola na tržištu, temeljem zaštićenog tehničkog rješenja tijekom trajanja patentne zaštite koja može biti 20 ili 10 godina. Za to vrijeme nositelj patenta ugovornim odnosima definira tko će i po kojim uvjetima koristiti patent u postupku komercijalizacije.

http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/patenti/


Žig ili "trademark"

Žig je isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu. Nositelj žiga može biti fizička ili pravna osoba koja stjecanjem žiga osigurava isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obuhvaćenih tim žigom. Žig je ujedno i tržišno sredstvo kojim njegovi vlasnici štite imidž koji su izgradili na tržištu za svoje proizvode i/ili usluge.

Žigom se može štiti ime, logotip, amblem, etiketa ili druga razlikovna obilježja vašeg proizvoda i/ili usluge koji mogu biti iskazani verbalno (pomoću riječi) i figurativno kao kombinacija riječi i grafičkog rješenja. Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan te da nije sličan nekom ranijem žigu. Zaštita žigom vrijedi 10 godina, računajući od datuma prijave. Vrijeme zaštite može se produžavati neograničeno na razdoblja od 10 godina, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva.

http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/zigovi/


Industrijski dizajn

“Tajna kreativnosti je u spretnosti da se sakriju izvori inspiracije.”
Albert Einstein

Zaštita industrijskog dizajna obuhvaća zaštitu vanjskog izgleda nekog proizvoda ili predmeta kroz zaštitu oblika i obrisa predmeta, te zaštitu plošnih obilježja (šare, crte, boje, tekstura). Temeljni uvjeti koje neki dizajn mora zadovoljiti za priznanje zaštite su novost i individualni karakter dizajna, te da njegova obilježja nisu isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom.

Zaštićeni (registrirani) industrijski dizajn osigurava nositelju (vlasniku) isključivo pravo korištenja, odnosno izrade, ponude, stavljanja u promet, te uvoza ili izvoza proizvoda u kojem je industrijski dizajn sadržan ili na kojeg je industrijski dizajn primijenjen. Zaštićeni dizajn predstavlja intelektualno vlasništvo čiju uporabu vlasnik može odobriti drugim osobama na određeno vrijeme davanjem licence ili ga može u potpunosti prenijeti na drugu osobu. Zaštita industrijskog dizajna predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođač može zaštititi vlastita ulaganja u razvoj i proizvodnju.

http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/industrijski-dizajn/


Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti

Rjeđi oblici zaštite u RH, su oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti. Odgovarajući su za zaštitu tradicijskih proizvoda kojih u našem okruženju ima u izobilju. Oni povećavaju tržišnu vrijednost proizvoda jer promiču njihova posebna svojstva, te potiču ruralni razvoj. Na proizvodima se oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti često koristiti uz znak ili logotip proizvođača (koji može biti zaštićen žigom), kako bi se istovremeno naglasio individualni karakter i zajednička osobina pripadnosti proizvoda.

http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/oznake/zemljopisnog-podrijetla-i-izvornosti/

Oznaka zemljopisnog podrijetla je naziv zemljopisnog područja ili neki drugi znak koji ukazuje da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja, te da posjeduje određenu kvalitetu i svojstva koja se pripisuju tom podrijetlu.

Da bi proizvod zadovoljio kriterije zaštite oznaka izvornosti zahtijeva utjecaj posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine iz čega proizlazi specifična kvaliteta i svojstva proizvoda ili usluga. Kod oznaka izvornosti se zahtijeva da se proizvodnja, priprema i obrada proizvoda i usluga u cijelosti odvija u naznačenom području.

Jednom registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti mogu zajednički koristiti svi proizvođači iz naznačenog područja, koji zadovoljavaju propisane uvjete. U pravilu se zahtijeva i registracija korisnika oznake kod odgovarajućeg nadležnog tijela.


Topografija poluvodičkih proizvoda

Topografija, kao prikaz trodimenzionalnog rasporeda slojeva vodljivog, izolacijskog i poluvodičkog materijala u poluvodičkim proizvodima namijenjenima izvođenju određene elektroničke funkcije, može se zaštiti kao intelektualno vlasništvo. Osnovni uvjet zaštite topografije jest njezina izvornost (da je rezultat vlastitog intelektualnog napora njezina stvaratelja) i da nije uobičajena u industriji poluvodiča.

http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/topografija-poluvodickih-proizvoda/sto-je/