Kako spriječiti poremećaje mišićno-koštanog sustava (MSD) na radnom mjestu?

Mišićno-koštani poremećaji pripadaju najčešćim oboljenjima povezanima s radom. Ti poremećaji pogađaju milijune radnika diljem Europe i koštaju poslodavce milijarde eura. Rješavanjem problema mišićno-koštanih poremećaja poboljšava se ne samo život radnika, već i isplativost poslovanja.

Kako možemo spriječiti da MSD povezani s poslom ne postanu kronični? Koji je najbolji način za podršku radnicima s kroničnim MSD-ima da se vrate ili ostanu na poslu?

Počnite djelovati odmah: Zašto je rana intervencija ključna za prevenciju kroničnih MSD-a?

Svaka četvrta osoba u EU pati od kroničnog mišićno-koštanog poremećaja (MSD), poput bolova u leđima, poremećaja gornjih udova ili osteoporoze. Europska radna snaga stari, a kao rezultat toga kronični MSD vjerojatno će postati još rašireniji. Poduzimanje mjera čim se pojave simptomi stoga je od vitalnog značaja za održavanje zdrave radne snage, zadržavanje radnika i poticanje poslovanja.

Što podrazumijevamo pod ‘ranom intervencijom’?

Dugotrajno izbivanje s posla može se izbjeći ako se brzo poduzmu mjere čim se pojave simptomi. Mjere obuhvaćaju i zdravstveni nadzor, promicanje zdravlja te rehabilitaciju i reintegraciju radnika već oboljelih od mišićno koštanih poremećaja. To sve može pomoći u izbjegavanju daljnjeg pogoršanja stanja, vraćanju funkcije i sprječavanju dugotrajne invalidnosti.

Zašto je važna rana intervencija?

Rana intervencija donosi koristi i radnicima i poduzećima. Iz perspektive radnika, što se prije riješi problem MSD-a, to je manja vjerojatnost da će se razviti u bolno, kronično stanje.

Za tvrtke nije važno samo zadržavanje iskusnih zaposlenika, već je i jednostavnije i jeftinije intervenirati prije nego što se stanje pogorša. Sve pojedinačne prilagodbe vjerojatno će biti lakše i jeftinije izvršiti u ranim fazama razvoja stanja. Sada izvršena ulaganja dugoročno će se isplatiti.

Kako djeluje rana intervencija?

Da bi rana intervencija bila uspješna, na radnom mjestu mora postojati otvorena komunikacija. Poslodavci bi trebali imati uspostavljen sustav za prijavljivanje simptoma čim se pojave. Ako se radnici ne osjećaju sposobnima otvoreno razgovarati sa svojim rukovoditeljem, mogu pokušati sakriti svoj problem, što će pridonijeti razvoju stanja i povećati vjerojatnost da to utječe na njihov rad na poslu. Skriveni uvjeti također će spriječiti tvrtku u pružanju podrške radniku. 

Poslodavci moraju slušati radnika i reagirati na razgovor, pokazujući da podržavaju pojedinca. Osim toga, mogu surađivati sa zaposlenicima na proaktivnom traženju opasnosti od MSD-a, utvrđivati rane znakove MSD-a povezanih s radom i provoditi preventivne mjere kako bi se izbjegla pojava poremećaja.

Što se ranije preventivne mjere mogu provoditi, to će biti učinkovitije. Jednostavne prilagodbe, poput promjena namještaja na radnom mjestu, organizacije posla, ugovornih aranžmana, radnog okruženja (posebno u područjima buke, osvjetljenja i vibracija), aktivnosti ili rutine mogu se relativno lako usvojiti u ranim fazama.

Da bi se podržao nastavak rada ili povratak na posao nakon razdoblja odsutnosti zbog bolesti, zajednička komunikacija između radnika, davatelja zdravstvenih usluga i poslodavca, voditelja ili HR tima mora biti jasna i učinkovita. Pružatelji zdravstvenih usluga mogu pružiti savjete, uz dopuštenje radnika, kao i pridonijeti rješenju pružanjem i promicanjem brzog pristupa dijagnozi i liječenju.

Kako to izgleda u praksi?

Rana intervencija bila je vrlo učinkovita u slučaju 60-godišnje istraživačice i savjetnice koja je imala bolne simptome u ramenima, zapešćima i prstima, uglavnom zbog dugih razdoblja računalnog unosa podataka i pisanja izvještaja potrebnih za njen posao.

Nakon što je simptome prijavila svom poslodavcu, linijski rukovoditelj zaposlenice odmah je kontaktirao ergonomista kako bi izvršio detaljnu procjenu rizika radne okoline, a HR tim zatražio je podršku liječnika medicine rada kako bi pružio profesionalnu procjenu poremećaja.

Kao rezultat toga, napravljene su brojne promjene, zaposlenica je dobila specijalizirane alate i opremu, a radno mjesto je prilagođeno da bude ergonomskije. Kako bi umanjili opterećenje pojedinog zaposlenika, zadaci su bili podijeljeni cijelom timu. Također joj je ponuđena veća fleksibilnost u svakodnevnom poslu, poput mogućnosti redovitih pauza kako bi se izbjegla prekomjerna upotreba zapešća.

Mjere su donijele koristi zaposleniku, širem timu i poslu općenito. Ono što je najvažnije, zaposlenik više nije morao raditi s bolovima i nelagodom. Tvrtka je uspjela zadržati stručnu zaposlenicu i održavati je radnom tijekom prilagodbi, a zahvaljujući brzini kojom su njezin linijski menadžer i HR tim reagirali. Čitav proces je bio relativno jednostavan i financijski nezahtjevan. Štoviše, prilagodbe su radno mjesto učinile inkluzivnijim, pružajući ergonomske alate koje drugi kolege mogu koristiti i pokazali svima da se ozbiljno shvaćaju razgovori sa osobama koje se brinu o zaštiti na radu.

Više o kampanji i ovom problemu možete čitati na stranici: EU OSHA