28.01.2020, 11:27

Hrvatsko predsjedanje EU-om

Hrvatska je 1. siječnja 2020. preuzela predsjedanje Vijećem EU-a. Nadovezujući se na predsjedanje Rumunjske i Finske, hrvatsko će predsjedništvo nastojati ostvariti ciljeve utvrđene u zajedničkom programu.

Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. Republika Hrvatska je postala najmlađa članica Europske unije. Nacionalne vlade 28 država članica izmjenjuju se kao predsjedateljice Vijeća EU-a, a dužnost predsjedanja prelazi s jedne države članice na drugu svakih šest mjeseci, 1. siječnja i 1. srpnja svake godine.

Obnašanje dužnosti predsjedanja uključuje veliku odgovornost: država članica koja predsjeda tijekom svog mandata predsjeda sastancima Vijeća EU-a, jednoga od glavnih tijela EU-a nadležnih za donošenje odluka. Osim toga, predsjedništvo je odgovorno za osiguravanje da države članice djeluju usklađeno, pregovaraju o kompromisima kada je to potrebno te da uvijek djeluju u interesu Europske unije kao cjeline.

Program rada predsjedništva tijekom razdoblja od 18 mjeseci zajednički dijele tri države članice („trio predsjedatelja”). Predsjedništvo utvrđuje iscrpne ciljeve kojima teži tijekom trajanja svog predsjedanja i s drugim članovima trija predsjedatelja utvrduje dugoročnije ciljeve koji se realno ne mogu ostvariti u samo šest mjeseci.

Šestomjesečno hrvatsko predsjedanje pod geslom „Snažna Europa u svijetu punom izazova” temelji se na četirima prioritetima: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna, na kojima počiva program hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.  

Predsjedništvo naglasak stavlja na osnaživanje programa digitalizacije i jačanje konkurentnosti europske industrije te malih i srednjih poduzeća. Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca, osnaživanje žena u društvu i na tržištu rada te stvaranje boljih mogućnosti za mlade još su neki od ciljeva koje će predsjedništvo nastojati ostvariti.

Hrvatsko predsjedništvo obvezalo se da će raditi na snažnijoj provedbi europskog stupa socijalnih prava. Cilj je europskog stupa socijalnih prava zajamčiti da svi građani EU-a imaju pristup širokom spektru prava, uključujući pravo na zdravstvenu zaštitu, pravedne radne uvjete i pravedne plaće, cjeloživotno učenje te ravnotežu izmedu poslovnog i privatnog života.

Osim što predsjeda Vijećem Europske unije, Hrvatska se u 2020. može pohvaliti i da je njezin treći najveći grad i najveća morska luka – Rijeka – Europska prijestolnica kulture, kao prvi hrvatski grad ikad koji je ponio ovu laskavu titulu.