Kalendar događanja
Vijesti iz mreže
Prije 9 danaKrenula prijava za EDUpaket „5 u 1“ – jedna ulaznica pet zanimljivih programa „Platiš 1, dobiješ 5“ Prije 21 danaINDUSAC - opportunities for companies Prije 25 danaPokrenimo se zajedno kroz podršku inovacijama i industrijskoj tranziciji u zemljama Podunavlja 12. ožujka 2024Bez kompromisa za inovativno, sigurno i zdravo radno okruženje 7/24! 05. ožujka 2024Obilazak jedinstvenog tržišta EU-a u RijeciFP7 projekt „Particle Detectors“
Europski FP7 fondovi su potencijalno izdašni izvori financiranja najzahtjevnijih znanstvenih projekata, te omogućuju najboljim grupama i idejama iskorak u njihovim aktivnostima. Ti fondovi jesu iznimno kompetitivni i administrativno jako komplicirani, i podrazumijevaju veliki napor pri pisanju uspješne prijave. Međutim, ako postoji kvalitetna znanstvena baza, prijašnje iskustvo u pisanju projekta, te dobro razrađen plan rada grupe za bližu i dalju budućnost, onda je moguće takve projekte i sustavno dobivati.
Dobar primjer je Zavod za eksperimentalnu fiziku (ZEF) na Institutu Ruđer Bošković(IRB). Ova jedinica, sa svojih 50-tak znanstvenika, trenutno ima čak sedam od devet tekućih FP7 projekata na IRB-u, a na dva od njih je i koordinator.
Najveći od tih je FP7 projekt „Particle Detectors“ (http://lnr.ir.hr/pd), u vrijednosti od 1.32 M Eura. Projekt je počeo krajem 2010, i trajati će do jeseni 2013. Glavni cilj projekta je jačanje znanstvenog kapaciteta eksperimentalnih nuklearnih i čestičnih grupa na IRBu, tako da one mogu biti puno kompetitivnije i prominentnije na brojnim vrhunskim međunarodnim eksperimentima na kojima učestvuju, kap što se CERN u Švicarskoj ili GSI u Njemačkoj.
Naime, sudionici projekta su u pravilu izvrsni fizičari, sa velikim međunarodnim iskustvom što se tiče modernih detektorskih sustava za čestice, posebno silicijskih i dijamantnih detektora. ZEF također operira lokalni Van de Graaff akceleratorski sustav, najveće eksperimentalno postrojenje u Hrvatskoj, financirano većinom iz međunarodnih projekata i donacija. Međutim, višedesetljetni manjak financiranja i ljudstva onemogućuje puno veći eksperimentalni utjecaj IRB-a, čini ga puno manje atraktivnim za nove studente i seniore, slabi mogućnosti da drži korak sa najnovijim eksperimentima, te kao rezultat toga i sve više najaktivnijih znanstvenika traži poziciju van Hrvatske.
FP7 projekt „Particle Detectors“ je napisan da se navedeni nedostatci uklone i da se veliki znanstveni i tehnički kapaciteti ZEF-a maksimalno iskoriste umjesto da nastavi sa stagnacijom. Pomoću ovog projekta se, između ostalog, nabavljaju najmoderniji detektori i instrumentacija, zapošljavaju se četiri nova stručnjaka, stvaraju se partnerstva se sedam vrhunskih europskih centara, te se organiziraju više radionica i brojna stručna razmjenjivanja radi prenošenja novog znanja na naše znanstvenike. Fokus je na silicijske i dijamantne detektore, koje su okosnica kako modernih tako i budućih međunarodnih eksperimenata iz nuklearne i čestične fizike. Posebno će se maksimalno iskoristiti postojeći IRB-ov Van de Graaff centar.
Za naše prilike je ovaj projekt iznimno velik i složen. Uspješno izvršavanje zahtijeva blisku suradnju tri najveća laboratorija na ZEF-u, vrsta kooperacije koja je nažalost prilično rijetka u hrvatskoj znanstvenoj zajednici.
Zahtjevnu dinamiku projekta donosi i zapošljavanje četiri stranih postdoktoranata, to jest stručnjake za silicijske detektore, za dijamantne detektore, za čitanje podataka iz tih detektora te za testiranje istih. U ovom trenutku je formalno počela raditi jedna vrhunska znanstvenica iz Italije, a u slijedećih nekoliko mjeseci sa radom će početi i stručnjaci iz Gruzije, Indije, te vjerojatno i Grčke. Uspjeli smo dobiti izvrsne ljude, a za neke smo imali i sreću u tuđoj nesreći. Na primjer, fizičar iz Gruzije je dobio ponudu za rad na Fermilabu, najboljem i najvećem američkom centru za čestična istraživanja, upravo na eksperimentalnoj problematici kakvu mi tražimo. Međutim, Fermilab je, potaknut uspješnim početkom rada puno moćnijeg akceleratora na CERN-u, naglo odlučio ugasiti svoje operacije prije par mjeseci, te je time ova osoba oslobođena za naš projekt. Inače, sama prisutnost ovoliko velikog broja stranih stručnjaka na ZEF-u, opet jako atipično za hrvatske prilike, unijela je novu i jaku pozitivnu atmosferu i dinamiku istraživanja.
U zapošljavanju stranih stručnjaka su nažalost iskrsnuli brojni administrativni problemi, jer za razliku od situacije na zapadu, kod nas se za angažmane iznad godinu dana zahtjeva nostrifikacija diploma te formalno biranje na radna mjesta. Ova procedura zahtijeva u praksi više godina, te je time i neprihvatljiva za ovakav FP7 projekt, i bilo je bilo potrebno dosta napora prije nego što se uspjelo naći praktične alternative.
Interesantno je, i zabrinjavajuće za hrvatsku znanost a time i za Hrvatsku općenito, to što od nekih stotinjak prijava za ove četiri za naše prilike izvrsno plaćene (oko 3000 Eura bruto) i znanstveno jako atraktivne pozicije se nije prijavio niti jedan hrvatski građanin, uključujući dijasporu. Međutim, vjerujemo da će jedan od brojnih rezultata ovog projekta biti dugoročno uspješno privlačenje na IRB-u vrhunskih znanstvenika, kako hrvatskih građanina tako i stranaca.
Realizacija ovog projekta će uroditi sa novim kvalitetnim centrom za testiranje detektora i razvoja detektorskih sustava, te će se značajno povećati utjecaj naših znanstvenika na vrhunskim svjetskim eksperimentima iz nuklearne i čestične fizike. Konkretnije, IRB će učestvovati u nadogradnji CERN-ovskih LHC eksperimenta (to su oni eksperimenti koje su mediji optuživali da će stvoriti mini crne rupe koje će progutati našu planetu…). Također, IRB će voditi gradnju silicijskog pixel detektora na CERN-ovskom NA61 eksperimentu, što će biti prvi put da Hrvatska bude vođa jednog tako velikog i eksperimentalno zahtjevnog projekta. Dalje, najkvalitetniji znanstvenici će se uspjeti zadržati na IRB-u, a i privući ćemo nove, što će sve smanjiti katastrofalni hrvatski odljev mozgova.
Jedna od ciljeva projekta je i bliska suradnja sa industrijom i za širu akademsku hrvatsku zajednicu, za koju bi i znanje i uređaji koji će se steći ovim projektom mogli biti iznimno korisni. Tu se neće limitirati na hrvatske tvrtke, već se planira međunarodna kolaboracija. Štoviše, na osnovi ovog i nekoliko drugih FP7 i IAEA („International Agency for Atomic Energy“) tekućih projekata planira se u suradnji sa znanstvenim centrima u Europi za nekoliko godina aplicirati za jedan puno veći (reda 10 milijuna Eura) Europski projekt, sa ciljem da postanemo regionalni centar za testiranje najmodernijih silicijskih i dijamantnih detektora.