Programi Unije
Opće informacije
Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora dosadašnji naziv ''Programi Zajednice'' je izmijenjen te se koristi naziv ''Programi Unije'' (osim u slučajevima kada se u u imenu samog programa nalazi termin ''Zajednica'', kao što je to kod Drugog programa aktivnosti Zajednice u području zdravstva 2008. - 2013.)
Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU. U pravilu su namijenjeni državama članicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu približavanja Uniji. Kao takvi smatraju se jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država kandidatkinja za članstvo u EU s metodama rada Europske unije te njihovu integraciju u sektorske politike Unije u očekivanju pristupanja.
Države koje nisu članice Europske unije, i kao takve ne doprinose zajedničkom proračunu Unije, dužne su platiti članarinu za sudjelovanje u Programima Unije, a iznos članarine razlikuje se od programa do programa. O kvaliteti podnesenih projekata ovisi koliko će se uspješno povući uložena sredstva te da li će ona biti manja, jednaka ili veća od uplaćene članarine.
Hrvatska i programi Unije
Europsko vijeće je na sastanku na vrhu održanom u lipnju 2003. godine u Solunu usvojilo Zaključak o otvaranju programa Zajednice državama Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP).
Vlada Republike Hrvatske potpisala je 22. studenog 2004. godine s Europskom komisijom Okvirni sporazum između Republike Hrvatske i Europske zajednice o općim načelima sudjelovanja Republike Hrvatske u Programima Zajednice , koji čini temelj za sudjelovanje Republike Hrvatske u Programima Unije, čime se Hrvatskoj otvorila mogućnost sudjelovanja u 25 programa. Članak 5. Okvirnog sporazuma osigurava temelj za kasnije potpisivanje memoranduma o razumijevanju za sudjelovanje u pojedinim Programima Unije.
Za svaki od programa u koji se Hrvatska želi uključiti potrebno je pregovarati i potpisati memorandum o razumijevanju koji uređuje financijski doprinos za sudjelovanje u programu te administrativne uvjete koje Hrvatska mora zadovoljiti (za neke od programa nužno je osnovati i prema pravilima Europske komisije akreditirati za rad posebne agencije, neki od programa zahtijevaju da nacionalni zakoni i propisi budu usklađeni s pravnom stečevinom Europske zajednice i sl.).
Okvirni sporazum između RH i EK o sudjelovanju RH u Programima Zajednice stupio je na snagu 22. kolovoza 2005. godine.
Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 16. listopada 2008. godine donijela Zaključak o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programima Zajednice. U Zaključku o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programima Unije navodi se četrnaest Programa Zajednice za sudjelovanje u kojima je Republika Hrvatska do sada sklopila Memorandume o razumijevanju. Utvrđen je popis s dodatnih deset programa kojima bi Republika Hrvatska mogla pristupiti putem zaključivanja posebnih sporazuma ili sudjelovanjem u transnacionalnim projektima na način da hrvatski partneri u njima sudjeluju na poziv vodećeg partnera iz neke članice Europske Unije. Također se navode tijela zadužena za provedbu aktivnosti koje proizlaze iz navedenih sporazuma i osobe nadležne za pojedine programe.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 06. svibnja 2010. godine donijela Zaključak o izmjeni Zaključka o sudjelovanju Republike Hrvatske u Programima Zajednice u kojem su navedeni novoimenovani dužnosnici nadležni za Programe Unije (Programe Zajednice) u tijelima državne uprave zaduženim za koordinaciju i nadzor provedbe pojedinih programa.
Svako od tijela države uprave nadležno za koordinaciju pojedinog programa dužno je sa službama Europske komisije obaviti pregovore o tekstu memoranduma o razumijevanju te slijedom njegova potpisivanja obavijestiti potencijalne korisnike programa o mogućnostima koje on nudi i postupku prijave projekata. Budući da Republika Hrvatska mora osigurati financijska sredstva za sudjelovanje u Programima Unije, memorandumi o razumijevanju za sudjelovanje u Programima Unije podložni su postupku potvrđivanja u Saboru Republike Hrvatske, nakon čega stupaju na snagu. Nakon toga uplatiti će se sredstva za provedbu predmetnih programa. Dio nacionalnog financijskog doprinosa kojeg je Republika Hrvatska obvezna platiti za sudjelovanje u pojedinom programu, može se financirati iz pretpristupnih fondova (IPA).
Upravljanje Programima Unije
Svaki program ima posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila. Detalji o provedbi svakog pojedinog Programa Unije za koji RH zatraži pristup određeni su posebnim memorandumima o razumijevanju.
Većina Programa Unije provodi se prema centraliziranom modelu provedbe u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opće uprave zadužene za pojedini program koje odlučuju o vrsti i trajanju programa, raspoloživom proračunu te raspisuju natječaje za poziv na dostavu projekata. U nekim slučajevima pojedine Opće uprave su provedbu programa povjerile specijaliziranim izvršnim agencijama Europske komisije, dok se ponekad zahtijevaju provedbene strukture na nacionalnoj razini (nacionalne agencije).
Izvršne agencije obavljaju aktivnosti pod nadzorom Opće uprave nadležne za pojedini program te su odgovorne za pripremu i objavu natječaja za financiranje, evaluaciju i predselekciju prijavljenih projekata, pripremu i potpisivanje ugovora, praćenje projekata (početna i završna izvješća), komunikaciju i obavješćivanje prijavljenih korisnika, kontrolu na licu mjesta, itd.
Financijski nadzor ili reviziju provode ili nadziru Europska komisija, OLAF i Revizorski sud Europskih zajednica.
Tijela nadležna za provedbu Programa Unije u RH na nacionalnoj razini jesu:
Nacionalni koordinator programa IPA - NIPAK (National IPA Co-ordinator - NIPAC), državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU je zadužen za sveukupnu koordinaciju uključivanja tijela državne uprave RH u rad pojedinih Programa Unije.
Nacionalni fond (National Fund - NF), ustrojen pri Ministarstvu financija, zadužen je za provedbu procedure plaćanja članarina za sudjelovanje u Programima Unije.
Tijela državne uprave – koordinatori programa: zbog centralizirane provedbe većine Programa Unije, na nacionalnoj razini potrebno je osigurati informacije i pomoć svima koji su zainteresirani prijaviti svoj projekt na programske natječaje. Unutar nadležnog tijela državne uprave djeluje služba tehničke podrške za pojedini Program Unije, odnosno nacionalna kontakt točka (ili nacionalni koordinator) zadužen za informiranje, promidžbu i vidljivost programa, putem koje šira javnost i potencijalni korisnici mogu zatražiti sve potrebne informacije vezane uz određeni Program Unije. U pojedinim slučajevima su nacionalne kontakt točke, odnosno nacionalni koordinatori određenog programa izmješteni i ne djeluju u okviru nadležnog tijela državne uprave.
U slučaju Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu bilo je potrebno uspostaviti provedbenu strukturu na nacionalnoj razini; u ovom slučaju Agencija za mobilnosti i EU programe obavlja ulogu izvršne agencije.
